Back Vidovdan konstitusiyası Azerbaijani Видовденска конституция Bulgarian Vidovdanská ústava Czech Vidovdan Constitution English Constitución de Vidovdan Spanish Constitution de Vidovdan French Vidovdanski ustav Croatian Vid-napi alkotmány Hungarian ヴィドヴダン憲法 Japanese Видовдан констититуциясы Kirghiz
Vidovdanski ustav donesen je 28. juna 1921 u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca (Kraljevina SHS).[1] Može se danas nazvati, kao što tvrdi Milan Basta bivši general Jugoslovenske narodne armije (JNA), početkom jugoslovenstva.[2] Država je definisana kao ustavna, parlamentarna i nasljedna monarhija. Ustavom je određen izgled grba, zastave te naziv službenog jezika koji je glasio bio srpsko-hrvatsko-slovenački. Imao je centralističko-unitarističke elemente mada je ukinuo tipične centralističke elemente monarhije jer nije priznavao plemstvo, titule itd. Narodna skupština je bila jednodomna koji su činili poslanici, koje je narod birao neposredno tajnim glasanjem. Biračko pravo imala je svaka muška osoba nakon navršene 21 godine. Vlast je bila trodijelna: zakonodavna, upravna i sudska. Kralj je mogao raspustiti Narodnu skupštinu, birati ministre zakonodavstva a presude su izricane u kraljevo ime.[3] Ustav će biti ukinut 6. januara 1929 te će nastupiti Šestojanuarska diktatura kada vlast preuzima regent Aleksandar Karađorđević. 3. septembra 1931 donosi se tzv. Oktroirani ustav koji je imao elemente apsolutizma.[4]
- ^ (Basta i str. 432)
- ^ (Basta i str. 35)
- ^ "Ustav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, 28. jun 1921 (Vidovdanski ustav)". Arhiv Jugoslavije (jezik: srpski). 2008. Arhivirano s originala, 3. 4. 2019. Pristupljeno 3. 4. 2019.
- ^ (Basta i str. 433)
© MMXXIII Rich X Search. We shall prevail. All rights reserved. Rich X Search